Apple HTC

Američka međunarodna trgovačka komisija objavila je zaključke svoje istrage, ustanovivši da je tajvanska kompanija HTC prekršila dva Appleova patenta. Riječ je patentima vezanim uz funkciju "tap to e-mail", koja je pak prilično vezana za Android operativni sustav. Takva presuda otvara vrata da se cijeli slučaj proširi i na druge proizvođače smartphoneova koji rade na Googleovom Androidu. Komisija je predložila zabranu uvoza i prodaje HTC-ovih proizvoda koji krše te patente u SAD-u. Kompanija je najavila da će se žaliti na presudu, ali će u međuvremenu svejedno morati ukloniti spornu funkciju sa svojih uređaja. Srećom po HTC, presuda na snagu stupa tek polovicom travnja naredne godine, što će im omogućiti dovoljno vremena za softverske preinake na svojim pametnim telefonima. Na taj način bi ipak trebali izbjeći zabranu poslovanja u SAD-u, kada je riječ o smartphoneovima. Još nije određeno hoće li HTC biti primoran Appleu platiti i financijsku odštetu za povredu patenata, ali je realno očekivati kako će Apple to zahtijevati.

Novi porez čak 26%?

Zoran Milanović i njegovi ministri zasad o tome nerado razgovaraju; predsjednik SDP-a u više je navrata ponovio da se ukupno porezno opterećenje neće povećati, ali nije demantirao sve glasnija nagađanja da se spremaju promjene u poreznom sustavu. Najprije se spominjalo povećanje stope PDV-a sa sadašnjih 23 na 25 posto. Međutim, Hrvatska narodna banka, odnosno njen guverner Željko Rohatinski, prema izvorima Poslovnog dnevnika, zagovaraju stopu PDV-a od čak 26 posto. Jedina iznimka bit će turizam. I sam je Milanović najavio da će smanjenje poreznog opterećenja na turističke djelatnosti biti jedna od prvih zadaća njegove vlade. Nagađalo se da bi PDV za turizam mogao iznositi oko 8 posto, ali u računici HNB-a navodno se spominje brojka od 10 posto. Naime, Rohatinski smatra da fiskalna konsolidacija koju je Milanović najavio neće biti moguća bez većih prihoda, zbog čega je državnu blagajnu nužno popuniti višom poreznom stopom. Povećanje PDV-a za tri postotna boda bi, prema računici HNB-a, u državnu blagajnu donijelo dodatnih 5,1 milijardi kuna.

Iranska mornarica

Iranska mornarica nastavlja s desetodnevnom vojnom vježbom koja se održava u Hormuškom tjesnacu, jednom od ključnih vodenih kanala za prijevoz nafte, prenosi Reuters. Tjesnacom koji spaja Perzijski i Omanski zaljev u prosjeku se preveze 15,5 milijuna barela nafte na dan. Vježbe dolaze u vrijeme kada su tenzije između Irana i Zapada na visokoj razini uslijed sve razvijenijeg iranskog nuklearnog programa. Iran je dosad upozoravao kako će u slučaju vojne prijetnje izvana spremno reagirati, a u utorak je zaprijetio i mogućim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca u slučaju nametanja novih sankcija. Iranske vlasti nisu naznačile da bi tjesnac tijekom vježbi mogao biti zatvoren, a to se uostalom nije dogodilo ni prilikom prijašnjih vježbi koje su se održavale na istom mjestu. Uskoro ćemo održati vojnu vježbu zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Ako svijet želi učiniti regiju nesigurnom, mi ćemo učiniti svijet nesigurnim - rekao je tada Sarvari. No prijetnje nisu ispunjene, barem za sada.

Prvi potezi nove vlade

Prvi potezi koje je najavio ministar zdravstva Rajko Ostojić na konferenciji za novinare koja je održana u utorak, tijekom koje je s Federalnim ministrom zdravstva BiH Rusmirom Mesihovićem potpisao memorandum o suradnji u zdravstvu, su smanjenje listi čekanja, izmjena Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji te uvođenje reda u sustav financija. U ormaru, kaže, nije našao kosture, ali ni novac u 'kasi’. Situacija je dramatična! Iako podaci od siječnja do rujna ove godine pokazuju da su prihodi veći od rashoda, u stvari je riječ o igri s produljenim rokovima plaćanja – istaknuo je. Dospjele obveze su krajem rujna iznosile 450 milijuna kuna, no, ako bi se poštivali rokovi plaćanja i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, onda bi te obveze u stvari iznosile 2,1 milijardu kuna i iznosile 50, a ne 10 posto ukupnog duga kao što je to prikazano – upozorio je Ostojić. Naglasio je i da su bolnice dužne 3,1 milijardu kuna, od čega 500 milijuna prema zaposlenicima. Inzistirat ćemo na reviziji, ne zato da nekoga optužimo, već zato što želimo čisti početak – rekao je Ostojić. Pokušat ćemo riješiti taj problem, no u ovom trenutku ne mogu o tome govoriti jer je u sve uključeno i Državno odvjetništvo. A tu je i problem s bolnicom Merkur u kojoj se već šest godina gradi centar za transplantacije – istaknuo je. Ovo Ministarstvo neće dopustiti privatni monopol nad bilo kojom dijagnostičkom uslugom ili zahvatom – obećao je Ostojić. Već u srijedu će od ravnatelja svih bolnica zatražiti podatke o listama čekanja i razlozima njihova nastanka. – Najčešći razlog je nedostatak ugradbenog materijala, odnosno leća, stentova, proteza i slično, a pošto sada ne možemo bolnicama povećati limite, a ni liječnicima i sestrama plaće, omogućit ćemo im zadovoljstvo na rad i to u radno vrijeme prilagođeno pacijentima, što znači da će bolnice raditi i popodne – najavio je Ostojić i dodao da će se svakako raditi na "uvođenju" dnevnih bolnica za sve minimalno invazivne zahvate za koje je takav oblik liječenja dostatan. Inače suradnja Ministarstva zdravstva s ministarstvom BiH provodit će se u 12 točaka, a ključna je suradnja u transplantacijskom programu u kojem je Hrvatska postala prva europska zemlja po broju presađenih bubrega i jetre.